– Što se tiče nas i ovog dijela organizacije na koji mi možemo uticati, mi smo apsolutno spremni da sutra sve krene – ističe u razgovoru za Anadoliju Ćamil Duraković, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 11. jula 1995. godine, 20. godišnjice genocida nad Bošnjacima “sigurne zone” UN-a i načelnik Opštine Srebrenica.
Navodi da je Organizacioni odbor prethodne sedmice usvojio finalni program koji će biti njihova “vodilja do 11. jula”.
Rekordni Marš mira
Istakao je da početkom jula počinju “konkretne aktivnosti u okviru obilježavanja, posebno 8. juli koji je početak Marša mira koji će ove godine biti sa više učesnika nego što je to slučaj do sada”.
Predsjednik OO otkriva kako se na 20. godišnjicu genocida nad Bošnjacima “sigurne zone” UN-a Srebrenica na Maršu mira očekuje rekordnih 10-ak hiljada osoba.
Do sada je u Memorijalni centar Srebrenica – Potočari ukopano 6.241 osoba, a očekuje se da smiraj ove godine na pune dvije decenije od genocida u Srebrenici koji se desio 11. jula 1995. godine nađe još oko 115 žrtava čime će se ukupna brojka popeti na 6.356. U srebreničkoj golgoti su ubijene 8.372 osobe, a strahuje se da ta brojka nije konačna.
– Ove godine do sada imamo 115 identifikovanih žrtava. Očekujemo da će taj broj porasti za nekih desetak do jula – naglašava Duraković.
Delegacije dolaze iz cijelog svijeta
Predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 11. jula 1995. godine potvrdio je kako u Srebrenicu ovog 11. jula sigurno dolaze: Federica Mogherini, visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku, princeza Anne iz Velike Britanije, kraljica Nur iz Jordana, kao predstavnica ICMP-a, te predsjednici Crne Gore Filip Vujanović, Slovenije Borut Pahor i Hrvatske Kolinda Grabar – Kitarović, dok iz Evrope dolazi veliki broj ministara vanjskih poslova. Moguć je i dolazak bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona.
Pozicija VIP zvanica
Izgradnja betonskih potpornih podzida oko kojih se posebno u FBiH digla “velika prašina” s obzirom da je namijenjena za “VIP goste” i da “puno košta” završena je i označena žutom trakom kao znak zabrane pristupa na ploče.
Pitali smo Durakovića stoje li navodi koji su se u proteklo vrijeme pojavili u nekim medijima u bh. entitetu FBiH optužujući Organizacioni odbor i Memorijalni centar Srebrenica – Potočare za rastrošnost.
– To su bezobrazne optužbe i uvredljive su za sve nas. Mi smo zajednički donijeli odluku, poučeni iskustvom iz prošlosti, pod Musalom, koja je vjerski objekat, se prave velike gužve i predstavljaju problem i Islamskoj zajednici kao nosiocu vjerskog dijela programa i građanima koji dođu u centar i na neki način se izgube. Cilj je bio rasteretiti taj centralni dio gdje se klanja dženaza, a troškovi nisu veliki – navodi Duraković.
Bez govora u mezarju
Zanimalo nas je da li će ove godine 11. jula u Srebrenici biti “političkih govora”.
– Mi ćemo ove godine imati komemoracijski dio, mjesto gdje će biti obraćanja. Ponudit ćemo većini ovih zvanica, koje su za nas vrlo bitni, i njihova poruka će biti vrlo bitna, da se u kratkom govoru obrate javnosti. To je naša odluka. Nikakvih govora, čak ni moj ove godine neće biti u mezarju – istakao je Duraković.
On navodi da je komemoracijski dio nešto što je neophodno i da “smo u zabludi ako mislimo da samo trebamo doći, klanjati dženazu i predati selam”.
– Ovo je planetarni događaj gdje će nestati dženaza. Jednog dana ćemo imati samo sjećanje i komemoraciju. Ako ne budemo to imali u obliku nekoga dešavanja, nekog sadržaja i programa bojim se da ćemo jednoga dana imati ono mezarje zaraslo u žbunje tako da niko o tome neće voditi računa. Naš cilj je da od toga napravimo planetarni događaj i da se to dešava i poslije nas – poručio je u intervjuu za Anadoliju Ćamil Duraković, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 11. jula 1995. godine, 20. godišnjice genocida nad Bošnjacima “sigurne zone” UN-a Srebrenica i načelnik Opštine Srebrenica.
Vijest Mjesec pred godišnjicu genocida u Srebrenici: Tišinu prekida samo postavljanje nišana objavljena na Haber.ba.